Ima li povijesti bez revizionizma?

Ima li povijesti bez revizionizma?
Fotografija: Bucography/Unsplash


Dokopali smo se ožujka i sunca, ali to ne znači nužno i svjetlije dane: za vikend smo se probudili u svijetu u kojem su Izrael i SAD napali Iran. O tome više u idućem FAKTUALNOM, ovaj put fokus stavljamo na historijski revizionizam u raznim oblicima.

U priči tjedna donosimo dezinformaciju ravno s Trga bana Jelaćića. Tko je postavio, a tko maknuo spomenik “prosinačkim žrtvama” iz 1918. godine?

Nastavljamo u revijalnom tonu: čitajte analizu odnosa Crne Gore i Hrvatske – od ratnih 90-ih i napada na Dubrovnik, preko isprika i euroatlantskih integracija, do današnjih otvorenih pitanja koja ostavljaju prostor i za rješenja i za političke manipulacije. 

Pišemo i o mirotvorstvu kao ustavnoj vrednoti – što ono znači i podrazumijeva li samo odsustvo rata ili i ostvarenje socijalne pravde i demokratskih standarda.

Za kraj, idemo još dalje u prošlost: objava koja koristi poplavu iz 19. stoljeća kao “dokaz” protiv klimatskih promjena nije točna. 

O važnoj temi za klimatsku pravdu, solarnim elektranama i mogućim modelima solarizacije, čitajte u novom broju F-zina.

PRIČA TJEDNA


“Jeste li znali da je na Trgu bana Josipa Jelačića bio spomenik Prosinačkim žrtvama?“, piše na fotografiji koja se već godinama širi hrvatskim profilima na Facebooku.

Na fotografiji se vidi improvizirani spomenik s natpisom 5. XII. 1918., a objave tvrde da je ondje stajao trajno – sve dok ga partizani 1945. nisu uklonili. 

Hrvatski povijesni muzej dokazuje suprotno: spomenik su vlasti NDH postavljale samo privremeno, povodom godišnjice događaja, i to u razdoblju od 1941. do 1944. godine. Različite verzije spomenika bile su korištene svake godine, a fotografija koja se danas dijeli potječe iz 1942.

Ukratko, tvrdnje da je spomenik podignut za vrijeme Kraljevine Jugoslavije ili da ga je po dolasku u Zagreb dao srušiti Josip Broz Tito nemaju nikakvu povijesnu ni arhivsku potvrdu.

A tko su bile “prosinačke žrtve”? 

Enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže navodi da su “prosinačke žrtve” prosvjednici ubijeni tijekom prosvjeda protiv ujedinjenja u Kraljevinu SHS. Kada su prosvjednici stigli na Jelačićev trg, vladine snage (sokolaši i drugi dragovoljci, pristaše Narodnoga vijeća) otpočeli su paljbu iz okolnih kuća. Smrtno je stradalo 15 osoba, a više od 20 bilo ih je ranjeno.

Iz današnje perspektive, zanimljivo je da su prosvjednici, predvođeni pripadnicima 25. i 53. pješačke (domobranske) pukovnije, izvikivali parole potpore hrvatskoj republici, kao i boljševičkoj revoluciji. 

KOMENTARI ČITATELJA

Značenje mirotvorstva u hrvatskim ustavnim vrednotama - Faktograf.hr
Matija Miloš, docent na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci u nizu kolumni na Faktografu bavi se problemima tumačenja Ustava RH.
➤ Pročitaj cijeli tekst
Crna Gora i Hrvatska: Usponi, padovi, provokacije i ucjene - Faktograf.hr
Dobrosusjedski odnosi zauzimaju centralno mjesto u politici proširenja EU. Međutim, iskustvo proširenja nam govori da može doći i do neprimjerenog pritiska kakvog je svojedobno Slovenija radila Hrvatskoj.
➤ Pročitaj cijeli tekst

DEZINFORMACIJA TJEDNA

Vremenski ekstremi iz prošlosti nisu dokaz da klimatske promjene nisu stvarne - Faktograf.hr
Među korisnicima Facebooka širi se objava koja koristi poplavu iz 19. stoljeća kao “dokaz” da klimatske promjene nisu stvarne.

VIDEO KUTAK

Historijski revizionizam jedna je od omiljenih disciplina dezinformatora na društvenim mrežama. U hrvatskom kontekstu on se najčešće očituje kroz pokušaje relativizacije ili negiranja zločinačke prirode fašističkih režima koje su Italija i Njemačka uspostavile na današnjem hrvatskom teritoriju tijekom Drugog svjetskog rata.

Sretno s novim radnim tjednom. Ostanite informirani, ali nemojte cijele dane provoditi skrolajući kroz loše vijesti. Birajte pouzdane izvore (naravno, čitajte Faktograf 😸) – i dozirajte količinu crnila koju puštate u svoj dan. 

Prati nas na mrežama

Faktograf.hr · Facebook · Instagram · TikTok · YouTube · WhatsApp

Read more