Ne dajte da vas zavedu: kada dezinformacije i političke igre kroje našu svakodnevicu
Prvi tjedan prosinca vrvio je ostrašćenim temama, dodatnom polarizacijom društva, opasnim dezinformacijama, svađama oko zastava i difamacijom našeg portala. Dosadno svakako nije bilo.
Izbor čelne osobe Vrhovnog suda jedna je od tema koje su obilježile prethodni tjedan. Umjesto objašnjenja, predsjednik Odbora za pravosuđe Nikola Grmoja iz Mosta odlučio se za uvrede. Detaljnije u našoj priči tjedna.
Nakon što je PU zagrebačka demantirala napad na časnu sestru, pratimo tko je širio lažnu vijest u Hrvatskoj i kako su se potom dezinformacije proširile društvenim mrežama u svijetu. Od govora mržnje prema migrantima do dodatnih izmišljenih detalja “napada”: ovo je primjer koliko dezinformacije brzo putuju i koliko mogu biti opasne.
Reakcije na marševe “Ujedinjeni protiv fašizma” održane 30. studenoga u Zagrebu, Zadru, Rijeci i Puli ne jenjavaju: mišljenje o antifašističkim protestima imali su svi, od premijera preko ministara do pjevača. Doduše, rijetki su uistinu pročitali proglas organizatora.
Paralelno, secirale su se zastave i transparenti s marševa. Saznajte koja je razlika između četničke zastave i japanskih animea, naučite nešto o “One Piece” zastavi i približite se svojoj djeci.
PRIČA TJEDNA
Izbor predsjednika Vrhovnog suda pretvorio se u višemjesečnu krizu. Iako je sutkinja Mirta Matić dobila snažnu podršku Vrhovnog suda i izgledala kao zajednički kandidat predsjednika i parlamentarne većine, proces je blokirao Nikola Grmoja, predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe. Umjesto sazivanja sjednice, Grmoja je zatražio povjerljiv dokument od USKOK-a, a zatim ga javno spominjao i objavio njegov dio na društvenim mrežama, pritom ignorirajući saborski Poslovnik, koji propisuje postupanje s podacima označenima tajnima, kao i Zakon o tajnosti podataka. Sukob oko povjerljivog dokumenta i Grmojino odbijanje da poštuje Poslovnik doveli su do daljnjeg odugovlačenja procesa. Na koncu su lijevo-liberalne stranke prikupile potreban broj potpisa kako bi prisilile Grmoju da sazove sjednicu Odbora. Na Odboru je potom zaključeno da će se o kandidatima glasati nakon što se svim zainteresiranim zastupnicima omogući uvid u, makar klasificirani, dokument. Faktograf je prije konačne odluke pokušao razjasniti nedoumice vezane za postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda te smo, sukladno Zakonu o medijima, uputili pitanja predsjedniku Odbora za pravosuđe Nikoli Grmoji. Tražili smo informacije o njegovoj komunikaciji s pravosudnim tijelima i o porijeklu povjerljivog dokumenta, no odgovore nismo dobili. Iz Sabora nam je poručeno da Grmoja ne planira odgovarati, a potom je autorici porukom Faktograf nazvao “Lažografom”, odbio komunikaciju i prepisku objavio na svom Facebook profilu. Zakon o sudovima ne propisuje rok za izbor predsjednika Vrhovnog suda, zbog čega je Sud već mjesecima bez čelnika. Ostaje otvoreno pitanje hoće li zastupnici ponovno posegnuti za proceduralnim mehanizmima kako bi se izbor konačno priveo kraju ili Grmoja – za galamom.
KOMENTARI ČITATELJA



DEZINFORMACIJE TJEDNA


VIDEO KUTAK
Otkrijte kako izgleda proces razotkrivanja (debunkinga) na Faktografu!
Saznajte kako u rubrici “Razotkriveno” provjeravamo tvrdnje iz medija i s društvenih mreža, od prve sumnje u netočnu informaciju do zaključka temeljenog na istraživanju i izvorima.
U vremenu kad lažne vijesti i dezinformacije putuju brže nego ikad, važno je provjeravati vijesti prije nego što im povjerujemo. Ne dajte da vas zavedu manipulacije i senzacionalizam. I zapamtite: ako vijest zvuči nevjerojatno, najvjerojatnije i jest. Ne čitajte samo naslov, nego cijeli tekst, provjerite izvore informacija, tražite i druge izvore te razmislite prije nego što neku informaciju podijelite dalje.



