Sezona političkih preslagivanja
Prošloga je tjedna atmosfera u zemlji više podsjećala na predizbornu kampanju nego na ljetnu sezonu kiselih krastavaca. Nakon gotovo 20 godina članstva SDP je napustio saborski zastupnik Branko Kolarić, poručivši da su, prema njegovom tumačenju, procesi u stranci ozbiljno narušili njezin demokratski karakter. Vrh SDP-a brzo je uzvratio: politički tajnik stranke Saša Đujić zatražio je da Kolarić vrati saborski mandat te ustvrdio kako se već mjesecima špekulira da bi mogao postati novi Plenkovićev "žetončić". Više u priči tjedna.
A prema anketama, ni HDZ ni SDP neće moći sami formirati vladu, a parlamentarne stranke već se pripremaju kao da su izbori pred vratima. To se vidjelo i u gostovanju Sandre Benčić (Možemo!) i Nikole Grmoje (Most) u RTL-u Danas, gdje su jedno drugome predbacivali sadašnje i moguće buduće koalicije. Grmoja je pritom prozivao Možemo! zbog suradnje sa SDP-om, dok je izbjegao izravno odgovoriti na pitanje bi li Most nakon izbora ponovno ušao u Vladu s HDZ-om.
Dezinformacije tjedna bile su poprilično zanimljive: Ne, u Kninu se ne održava četničko veče. Ali u Australiji da.
Također, ni zdravstvenih dezinformacija ne nedostaje: PAPA test nije opasan. Naprotiv, ključan je za rano otkrivanje raka vrata maternice.
PRIČA TJEDNA
Branko Kolarić službeno je izašao iz SDP-a. Ovaj saborski zastupnik i liječnik epidemiolog, koji je gotovo dva desetljeća bio član stranke, odluku je obrazložio tvrdnjom da su posljednjih godina, osobito u zagrebačkoj organizaciji, procesi ozbiljno narušili demokratski karakter SDP-a. Kaže da je vjerovao kako će se stranka vratiti dijalogu, uključivosti i međusobnom uvažavanju, no zaključio je da se to nije dogodilo. "Više ne mogu biti dio nestajanja i erozije u kojoj se stranka našla", poručio je, dodajući da iz SDP-a odlazi "sa sjetom i ljubavlju".
Kolarić je široj javnosti postao poznat tijekom pandemije kao član Vladinog stručnog tima, iako je u SDP-u tada već bio petnaestak godina. U vrh zagrebačke organizacije došao je 2022. godine nakon što je iz stranke isključen tadašnji predsjednik Viktor Gotovac. Nakon dvije godine u statusu vršitelja dužnosti, krajem 2024. pobijedio je na unutarstranačkim izborima i postao predsjednik zagrebačkog SDP-a.
No njegov politički uspon nije dugo trajao. Uoči lokalnih izbora zagrebački SDP predstavio ga je kao kandidata za gradonačelnika, ali je stranačka centrala nekoliko mjeseci kasnije postigla dogovor s Možemo! prema kojem je zajednički kandidat postao Tomislav Tomašević. Kolarić je ostao bez kandidature, a na kraju se nije našao ni na listi za Gradsku skupštinu. Nakon izbora Predsjedništvo SDP-a raspustilo je vodstva nekoliko gradskih organizacija, među njima i zagrebačke te imenovalo povjerenike. U Zagrebu je tu ulogu preuzeo politički tajnik SDP-a Saša Đujić.
Posljednjih mjeseci Kolarić je ostao i bez novog mandata na čelu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar". Iako je bio jedini kandidat na natječaju, Upravno vijeće nije ga izabralo. Izjavio je da je riječ o političkoj odluci, istaknuvši kako su protiv njegova reizbora glasali članovi koje je imenovao Grad Zagreb te da ga se, kako kaže, odrekla i vlastita stranka, s obzirom da je član SDP-a na glasao suzdržano.
TJEDNI KOMENTARI NA FAKTOGRAFOVIM MREŽAMA
Gabrijela Galić
DEZINFORMACIJE TJEDNA
anasoric
Anja Vladisavljević
VIDEO KUTAK
@faktografhr Tvrdnja da CO₂ ne može utjecati na klimu samo zato što ga u atmosferi ima 0,04 posto je dezinformacija. CO₂ je staklenički plin. Staklenički plinovi zadržavaju dio topline u Zemljinoj atmosferi i sprječavaju njezino raspršavanje natrag u svemir. Kada njihova koncentracija raste, uglavnom zbog izgaranja fosilnih goriva, pojačava se efekt staklenika i planet se zagrijava. A koncentracija CO₂ danas je više od 50 posto veća nego prije industrijske revolucije. To povećanje već je dovelo do zagrijavanja planeta, gubitka ledenog pokrova, porasta razine mora i sve češćih ekstremnih vremenskih pojava. faktograf #globalnozatopljenje #dezinformacija #klima
♬ original sound - faktografhr - faktografhr
0,04 posto. Toliko ugljikova dioksida ima u atmosferi. Zvuči premalo da bi moglo zagrijavati cijeli planet? Problem je u tome što sama količina ne govori ništa o njegovu učinku. Više u videu.
Pred nama je kolovoz, mjesec u kojem bi barem nakratko trebali utihnuti unutarnjopolitički sukobi, iako toplinski valovi i svjetske krize ne odmaraju. Želimo vam da između svega pronađete dovoljno hlada, mira i vremena za sebe. FAKTUALNO se vraća za dva tjedna.
