Sloboda ženama

Share
Sloboda ženama
ATTA KENARE / AFP

Širin Mirzanedžad, iranska pravnica, prevoditeljica feminističke literature i kulturna radnica s adresom na Dugom otoku, bila je naša sugovornica prošlog tjedna. Razgovarale smo o povijesti borbe za emancipaciju iranskih žena. Mirzanedžad je sudjelovala u čuvenim prosvjedima “Žena, život, sloboda” 2022. godine, koji su ugušeni nakon četiri mjeseca. Više u priči tjedna.

Priča o rukomentnom slavlju dobila je nastavak: Ustavni sud odbacio je tužbu Grada Zagreba protiv Vlade jer je, bez gradske dozvole, preuzela organizaciju dočeka rukometne reprezentacije na glavnom zagrebačkom trgu.

Grad nastavlja pravnu borbu. Gradonačelnik Tomislav Tomašević izvijestio je da je, paralelno s ustavnom tužbom, pokrenut i spor pred Upravnim sudom.

Dio pravnih stručnjaka i ranije je upozoravao da je to ispravan put jer Ustavni sud nije nadležan za preispitivanje Vladina zaključka, budući da nije riječ o zakonu. O pravnim zavrzlamama čitajte na Faktografu.

Sjećate se sustava “par-nepar”? Kako se Jugoslavija nosila s nestašicom goriva, a kako se danas Hrvatska i svijet nose s naftnim šokovima, čitajte u novom broju mjesečnog newslettera F-zin.

Dezinformacija tjedna izuzetno je potresna: Španjolka Noelia Castillo Ramos dobila je 2024. odobrenje za eutanaziju, nakon čega je 18 mjeseci vodila pravnu bitku s ocem, koji je uz podršku grupe “Kršćanski odvjetnici” tvrdio da zbog psihičkih poteškoća nije sposobna donijeti takvu odluku.

Slučaj je završio na Europskom sudu za ljudska prava, koji je presudio u korist 25-godišnjakinje. Nakon eutanazije, na društvenim mrežama su se pojavile dezinformacije da su za njezino silovanje odgovorni migranti, što Noelia nikada nije izjavila.

PRIČA TJEDNA



Prosvjedi “Žena, život, sloboda” 2022. godine bili su najveći val otpora iranskih žena u novijoj povijesti. Pokrenuti su nakon smrti Mahse Amini, 22-godišnje Kurdkinje, koja je umrla u Teheranu nakon što je privela iranska “moralna policija” zbog navodno "nepropisno nošenog hidžaba". Policija tvrdi da je imala srčani udar. Prosvjedi su se ubrzo proširili cijelom zemljom, a žene su masovno prkosile pravilima: skidale su hidžab i izlazile na ulice. Iako su prosvjedi nakon nekoliko mjeseci brutalno ugušeni, ostavili su trajnu promjenu: otpor se nastavio u svakodnevnom životu, a kontrola režima postala je vidljivo krhkija.

U tom kontekstu dolazi novi rat i napad Izraela i SAD-a na Iran. Prema riječima Širin Mirzanedžad, takav sukob ide izravno u korist režimu. Ratno stanje omogućuje vlastima da pod izlikom sigurnosti dodatno guše opoziciju, pojačaju represiju i obračunaju se s onima koji su posljednjih godina gradili otpor.

Zato ovaj rat nije samo geopolitički sukob, nego i direktan udar na unutarnje društvene promjene u Iranu. Umjesto otvaranja prostora za prava žena i demokratizaciju, rat ga zatvara i vraća borbu unatrag.

Na pitanje misli li da su agresori na Iran svjesni da je tako njihov rat ujedno i rat protiv žena Irana, i borbe svih progresivnih elemenata tog društva zadnjih desetljeća, Mirzanedžad nam odgovara: “Mislim da ih nije briga.”

TJEDNI KOMENTARI NA FAKTOGRAFOVIM MREŽAMA

Ustavni sud odbacio je tužbu Grada Zagreba zbog dočeka rukometaša - Faktograf.hr
Da postoji i upravna tužba javnost je doznala preko Vlade, istoga dana kada je, čudnom koincidencijom, pred kraj radnog dana objavljena odbijenica Ustavnog suda.
➤ Pročitaj cijeli tekst
Par, nepar, bim, bam, bum - Faktograf.hr
Od Hormuškog tjesnaca do benzinskih pumpi u Hrvatskoj, nova energetska kriza pokazuje koliko je svijet i dalje ranjiv na naftne šokove.
➤ Pročitaj cijeli tekst

DEZINFORMACIJA TJEDNA

Tužna priča iz Španjolske koristi se za širenje netrpeljivosti protiv migranata - Faktograf.hr
Španjolka Noelia Castillo Ramos u intervjuu je govorila o seksualnim napadima i silovanjima koje je preživjela, ali nigdje nije spomenula nacionalnost napadača.

VIDEO KUTAK

@faktografhr

Rasprave o palestinskom pravu na samoodređenje, izraelskoj okupaciji i genocidu često završavaju optužbom za antisemitizam. To se dogodilo i u Hrvatskoj nakon izjava predsjednika Zorana Milanovića i reakcija izraelske diplomacije. Otvorilo se pitanje je li rekao nešto antisemitski. Pojam antisemitizma sve se češće zloupotrebljava. Time se guši rasprava, previđa stvarni antisemitizam koji raste, kao i islamofobija, i stvara se strah od javnog govora. Što je zapravo antisemitizam? To su predrasude i diskriminacija prema Židovima kao narodu ili religiji. Najčešće dolazi iz ekstremno desnih i neonacističkih krugova. faktograf hrvatska palestina

♬ original sound - faktografhr - faktografhr

Pod pojmom antisemitizma sve se češće podvodi svaka kritika politike države Izrael. Time se sužava prostor za raspravu, previđa stvarni antisemitizam, koji, kao i islamofobija, uistinu raste te se potiče strah od javnog govora.

Osnovno pitanje prošloga tjedna bilo je: može li se do demokracije doći vanjskom intervencijom bombama? Upravo smo zato iransku prevoditeljicu Širin Mirzanedžad upitali kako iz vlastite perspektive vidi aktualni trenutak. Njezina je procjena jasna: “Ovaj rat znači korak unazad — ne samo za žene, koje se bore stoljećima i nastavit će se boriti, nego i za sve druge procese demokratizacije u Iranu.”

A dok se prava žena u jednom dijelu svijeta i dalje guše ratom i represijom, u drugom se vode teške i iscrpljujuće borbe za pravo na autonomiju nad vlastitim tijelom — pa i u najintimnijim odlukama o kraju života. Ali, jedno je sigurno - žene ne odustaju.

Prati nas na mrežama

Faktograf.hr · Facebook · Instagram · TikTok · YouTube · WhatsApp

Read more