Što sve Andrej Plenković (ne) zna…

Share
Što sve Andrej Plenković (ne) zna…
Hina/ Saša Koljan / Faktograf.hr

… o otpadu?

Tjedni prolaze, a Andrej Plenković i dalje pokušava umanjiti problem ilegalno odloženog opasnog otpada na prostoru bivšeg PPK Velebit u Gospiću.

Na saborskom aktualcu pojašnjavao je kako neadekvatnim odlaganjem i mobiteli postaju opasni otpad, pritom mašući svojim. Premijer je u pravu. Nažalost, Fond za zaštitu okoliša u veljači 2025. godine ostao je bez sakupljača EE otpada pa ovaj opasni otpad u Hrvatskoj nemate gdje adekvatno zbrinuti. Više o ironiji sudbine u priči tjedna.

Kada smo kod otpada i Andreja Plenkovića, čini se da, iako je stanovnik grada Zagreba, ili ne baca miješani otpad ili to radi nepropisno. Naime, istom je prilikom izjavio i da se nitko više ne sjeća plavih vrećica. Podsjećamo, odluka o uvođenju plaćanja zbrinjavanja miješanog komunalnog otpada putem plavih vrećica zakonitom je proglašena čak i na Visokom upravnom sudu u presudi iz 2024. godine. 

A u dezinformacijama tjedna ponovno smo se bavili mnoštvom lažnih vijesti o stranim radnicima. Primjerice, postala je viralna AI slika Indijaca koji su pristigli u velikom broju i navodno "okupirali" zagrebački aerodrom. MUP kaže da je zadnjih dana tek 14 indijskih državljana ušlo u Hrvatsku zbog zaposlenja. 

Također, među korisnicima Facebooka širi se teorija da se diljem svijeta lažiraju podaci o nestašici vode, kako bi se vodne rezerve mogle preusmjeravati u podatkovne centre. Točno je da podatkovni centri troše puno vode, ali isto tako je točno i da su zbog klimatskih promjena sve češće suše koje otežavaju vodoopskrbu.

PRIČA TJEDNA



Andrej Plenković je na aktualnom satu u Saboru, među ostalim, istaknuo da mobiteli mogu postati opasan otpad ako se nepravilno odlože jer mogu zagaditi tlo i vodu, čime je ponovno pokušao umanjiti problem opasnog otpada u Gospiću, za čiju sanaciju država još nema potpuno rješenje.

Plenković je u pravu da mobiteli nakon nepravilnog odlaganja mogu postati opasan otpad te da EU potiče njihovo recikliranje. Međutim, problem je što građani Hrvatske stare mobitele često nemaju gdje pravilno odložiti. Fond za zaštitu okoliša nije na vrijeme sklapao ugovore s tvrtkama koje preuzimaju takav otpad, a preuzimanje je i nakon sklapanja ugovora često bilo neredovito.

Prema Zakonu o gospodarenju otpadom, elektronički uređaji ne smiju se odlagati na odlagališta, već se moraju zbrinjavati u reciklažnim dvorištima. Fond za zaštitu okoliša ugovara sakupljače i obrađivače EE otpada, a mobiteli spadaju u kategoriju male IT i telekomunikacijske opreme.

Problem je nastao jer je Fond u veljači 2025. ostao bez ovlaštenog sakupljača za većinu kategorija EE otpada, zbog čega su neka reciklažna dvorišta privremeno prestala primati takav otpad. Iako je Fond u veljači ove godine potpisao ugovor i sada su pokrivene sve kategorije elektroničkog otpada, problemi s preuzimanjem i dalje postoje. Medijske objave iz kolovoza navode da sakupljanje otpada koji preuzima M SAN EKO nije redovito, što potvrđuje i sama tvrtka na svojim stranicama.

Na kraju, pitanje je što će biti i s ključnom institucijom za provođenje državnih ekoloških politika, s obzirom na to da čelnicima Fonda završavaju mandati, a novi natječaji za njihove nasljednike još nisu raspisani. Ako i ta institucija ostane bez vodstva, sanacija u Gospiću, kao i prikupljanje potencijalno opasnih starih mobitela, mogli bi se dodatno usporiti. Ako je to uopće moguće.

TJEDNI KOMENTARI NA FAKTOGRAFOVIM MREŽAMA

Stanovnik Zagreba Andrej Plenković ne zna koji je legalan način plaćanja odvoza otpada - Faktograf.hr
Činjenica da se, kao Zagrepčanin, ali i predsjednik Vlade Andrej Plenković ne sjeća plavih vrećica za prikupljanje miješanog otpada, problematična je iz najmanje dva razloga.
➤ Pročitaj cijeli tekst

DEZINFORMACIJE TJEDNA

Slika ne prikazuje Indijce koji su masovno pristigli na zagrebački aerodrom - Faktograf.hr
Društvenim mrežama širi se AI slika Indijaca koji pristigli u velikom broju i “okupirali” zagrebački aerodrom. MUP kaže da je zadnjih dana tek 14 indijskih državljana ušlo u Hrvatsku zbog zaposlenja.
Podatkovni centri troše puno vode, ali to ne znači da nestašice vode zbog klimatskih promjena nisu stvarne - Faktograf.hr
Među korisnicima Facebooka širi se teorija da se diljem svijeta lažiraju podaci o nestašici vode, kako bi se vodne rezerve mogle preusmjeravati u podatkovne centre.

VIDEO KUTAK

@faktografhr

🐟 Atlantski losos već se više od dvije godine uzgaja u Jadranu, no još uvijek premalo znamo o njegovom utjecaju na lokalnu bioraznolikost i okoliš. ➡️ Nije poznato ni kakav je utjecaj dosadašnji rad ribogojilišta u Lukovom Šugarju imao na okoliš. Paralelno, Vlada RH podržava i gura slične projekte. #klimatskiportal #losos #hrvatska

♬ izvorni zvuk - faktografhr

Atlantski losos već se više od dvije godine uzgaja u Jadranu, no još uvijek premalo znamo o njegovom utjecaju na lokalnu bioraznolikost i okoliš. Što ako mlađ zapliva našim rijekama, i tko od lososa profitira, saznajte u videu.

Tjedan po tjedan, afera po afera, i evo nas pred kalendarskom jeseni. Neizvjesno je gdje će nas ona odvesti, ali se nadamo da ćemo otkriti koji vjetar puše na našem političkom nebu. I da neće dopuhati neki novookriveni deponij.

Prati nas na mrežama

Faktograf.hr · Facebook · Instagram · TikTok · YouTube · WhatsApp

Read more